Uvodna riječ

Interdisciplinarnost kao izazov i prilika u svijetu intersekcijskih kriza

U izdanju međunarodnog časopisa za društvene i humanističke znanosti Contemporary Issues za 2024. godinu, predstavljamo sedam zanimljivih članaka koji obrađuju aktualne teme iz područja rodnih studija, digitalne transformacije u obrazovanju, brendiranja nacija, političke komunikacije, okolišnih izazova i europske integracije. Ovi članci nude svježe perspektive i utemeljene uvide, te time unaprjeđuju akademsku raspravu i inspiriraju kreiranje politika u jugoistočnoj Europi i šire.

Prvi članak, “Mrežno povezivanje kao organizacijska i strukturna prepreka za žene: Sustavni pregled literature (1985. – 2021.)” autorice Martine Topić i suradnika, kritički razmatra postojane rodne nejednakosti u profesionalnom umrežavanju. Kroz sustavni pregled 78 članaka iz razdoblja od četiri desetljeća, autori razotkrivaju trajnu dominaciju “klubova velikih dečkiju” i njihov štetan utjecaj na napredovanje žena u karijeri. Ova sveobuhvatna analiza ističe ograničenja ženskih mreža u postizanju usporedivih profesionalnih koristi te naglašava društvena očekivanja koja dodatno sputavaju karijerne mogućnosti žena. Rezultati ovog istraživanja naglašavaju potrebu za strukturnim promjenama u organizacijskim kulturama radi promicanja rodne jednakosti.

Miljenko Cimeša u članku “Analiza uzroka neuspjeha suočavanja s ključnim ekološkim i društvenim izazovima čovječanstva” kritički preispituje znanstvene paradigme koje su temelj napora za ublažavanje klimatskih promjena. Pomoću analize dvije studije slučaja, autor tvrdi da ograničenja sadašnjih znanstvenih okvira otežavaju učinkovite odgovore na okolišne krize. Cimeša zagovara paradigmatski zaokret u znanstvenom razmišljanju, pozivajući na holistički pristup koji je u skladu sa složenom i međusobno povezanom prirodom suvremenih izazova. Ovaj članak predstavlja snažan doprinos raspravi o globalnoj održivosti i ulozi znanosti u poticanju transformativnih promjena.

Treći članak, “Analiza percepcije Republike Hrvatske kao brenda: Preporuke za razvoj strategije brendiranja nacije”, autora Jadranke Ivanković, Marina Mitrovića i Diane Plantić Tadić, nudi komparativnu analizu percepcije Hrvatske u domaćem i međunarodnom kontekstu. Na temelju ankete, istraživanje identificira prednosti Hrvatske kao sigurne, gostoljubive i kulturno jedinstvene destinacije. Povlačenjem paralela brendiranja Hrvatske s brendiranjem premium proizvoda, autori predlažu strategije za jačanje globalne privlačnosti hrvatskog brenda, uz adresiranje postojećih izazova i ograničenja. Ovo istraživanje posebno je aktualno s obzirom na sve veći značaj brendiranja nacija u poticanju ekonomske i kulturne diplomacije.

Hrvoje Špehar u članku “Konstitucionalizacija Europske unije između demokratskog deficita i načela supsidijarnosti” nudi promišljenu analizu političke evolucije EU-a. Članak prati povijesni razvoj kvazikonfederativnog sustava Europske unije (EU), naglašavanjem mnogobrojnih političkih kompromisa koji čine temelj njezinog institucionalnog okvira. Špehar istražuje kako je načelo supsidijarnosti oblikovalo odgovore EU-a na krize i njezinu ulogu u međunarodnim odnosima.

Ovaj prilog pruža vrijedne uvide u napetosti između demokratskog deficita i međuvladine dinamike, nudeći kritički pogled na budući smjer EU-a.

Uloga društvenih mreža u oblikovanju suvremenog političkog diskursa analizirana je u članku “Korištenje društvenih mreža u hrvatskom političkom diskursu” autorice Zdravke Biočine, Tomislava Karaule i Sunčice Žnidar. Kombiniranjem podataka iz anketa i analize sadržaja, autori istražuju kako hrvatski političari komuniciraju s građanima na platformama poput Facebooka, Twittera i Instagrama. Unatoč značajnom javnom interesu za aktivnost političara na društvenim medijima, istraživanje otkriva jaz između očekivanja građana i razine aktivnosti političara. Autori zagovaraju strateško i uključivo korištenje društvenih mreža kako bi se unaprijedila politička komunikacija i angažman birača, posebice uoči nadolazećih izbora.

U članku “Digitalna transformacija obrazovanja na primjeru privatnih visokoškolskih institucija”, autora Konstance Korenčić Kampl, Dubravke Maras i Brune Raguža istražuje se digitalna transformacija visokih učilišta kombinacijom povijesno-komparativne analize s empirijskim podacima o stavovima studenata prema online obrazovanju. Rezultati otkrivaju generalno pozitivnu percepciju digitalnih alata među studentima, iako s prisutnim varijacijama ovisno o vrsti institucije i preferencijama programa. Članak nudi praktične uvide za obrazovne institucije radi povećanja konkurentnosti i prilagodbe sve većim zahtjevima digitalnog učenja.

Konačno, članak “Percepcija Eurosonga kao političkog i zabavnog događaja među mladima” autora Korine Terek i Dejana Gluvačevića istražuje dvostruke uloge Eurosonga kao platforme za zabavu i plasiranje političkih poruka. Pomoć istraživanja percepcije mladih o Eurosongu, studija otkriva da, iako se Eurosong prvenstveno doživljava kao zabavni sadržaj, politička dimenzija Eurosonga posljednjih godina dobiva sve veći značaj. Nalazi osvjetljavaju generacijske razlike u tumačenju značenja Eurosonga te pozivaju na daljnja istraživanja kako bi se razumjele šire društveno-političke implikacije ovog događaja.

Članci u ovom broju naglašavaju raznolikost i dubinu suvremenih društvenih i znanstvenih istraživanja u jugoistočnoj Europi. Obradom tema od rodne ravnopravnosti i digitalnog obrazovanja do brendiranja nacija i održivosti okoliša, ovogodišnje izdanje časopisa ističe međusobnu povezanost društvenih izazova i potrebu za interdisciplinarnim pristupima. Zahvaljujemo autorima na njihovim doprinosima te recenzentima na njihovim neprocjenjivim uvidima u oblikovanju ove publikacije.

Pozivamo čitatelje da se uključe u raspravu o nalazima i preporukama iznesenima u ovim člancima te tako potaknu dijalog i suradnju između disciplina i sektora. Dok regija nastavlja manevrirati među složenim društvenim, političkim i okolišnim krajobrazima, istraživanja predstavljena u ovom izdanju nude vrijedan resurs kako za znanstvenike, tako i za one koji politiku oblikuju i prakticiraju.

doc. dr. sc. Mirela Holy
glavna i odgovorna urednica

Preuzmite časopis u PDF obliku

Similar Posts