A Word from the Editor
Godinu je obilježio početak rata u Ukrajini i ratni diskurs koji je unio neizvjesnost u sve domene našeg života. Mogućnost proširenja rata te ekonomske i energetske posljedice izazvane ratom u Ukrajini dodatno su nakon pandemije dovele u pitanje koncept međunarodne sigurnosti i političke odgovornosti. Tijekom ove godine Hrvatska je prošla i proces priprema za uvođenja eura kao nacionalne valute, kao i proces intenzivnih političkih aktivnosti vezanih za ulazak u Schengenski prostor Europske unije. U skladu s tim, teme članaka u ovom broju otvaraju nove perspektive i pokrivaju razne elemente suvremenih društvenih promjena.
Irena Miljković Krečar u radu pod nazivom Cyber psihologija – pregled ključnih istraživačkih područja i nalaza prikazuje najčešće istraživana područja u okviru cyber psihologije koja su ujedno i manje zastupljena u domaćoj literaturi. Mislav Petošić i Marija Slijepčević bave se prikazom komunikacije pet najbolje rangiranih hrvatskih političkih stranaka na parlamentarnim izborima 2020. godine kako bi ukazali na karakteristike njihove političke kampanje, odnosno komunikacije na društvenim mrežama. Martina Topić, Marija Geiger Zeman i Mirela Holy u svom se radu bave opisom marketinške komunikacije hrvatske kampanje za cijepljenje protiv COVID-19 Misli na druge – cijepi se!, analizirajući komunikacijski pristup institucija vezan za cijepljenje kao jednu od ključnih strategija prevencije protiv bolesti COVID-19. S druge strane, rad Jadranke Pavić, Višnje Breberić i Hrvoja Jakopovića donosi prikaz analize razlika u medijskoj zastupljenosti te načinu izvještavanja o medicinskim sestrama u hrvatskim dnevnim novinama na početku krize COVID-19 i u razdoblju prije krize u Hrvatskoj. Rad Branka Krnića bavi se temom realne ekonomske konvergencije u Europskoj uniji i eurozoni s naglaskom na pouke koje mogu biti relevantne za nominalnu konvergenciju od 1. siječnja 2023. godine u Republici Hrvatskoj. Nakon ove aktualne financijske teme, rad Stane Odak Krasić donosi uvid u elemente komunikacije koji utječu na percepciju karizme, i to na primjeru istraživanja koja su provedena u okviru preddiplomskog stručnog studija Odnosa s javnošću i studija medija na Sveučilištu VERN’. Tema zadnjeg rada u ovom broju prikaz je pristupa izvještavanju o obiteljskom nasilju u novinama. Autorica Danijela Sunara-Jozek u svojoj studiji slučaja prikazuje razlike i sličnosti u načinu izvještavanja u nacionalnim i regionalnim novinama u jednom od karakterističnih slučajeva obiteljskoga nasilja. Nadamo se da koncepcijska interdisciplinarnost časopisa i raznovrsnost tema i u ovom broju predstavljaju poticaj za nove i relevantne uvide, kao i dobar temelj za unapređenje alata medijske pismenosti.
Nikolina Borčić, glavna urednica