{"id":1411,"date":"2024-12-19T12:15:44","date_gmt":"2024-12-19T12:15:44","guid":{"rendered":"https:\/\/suvremene-teme.vern.hr\/?p=1411"},"modified":"2024-12-20T14:08:22","modified_gmt":"2024-12-20T14:08:22","slug":"uvodna-rijec-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/suvremene-teme.vern.hr\/en\/uvodna-rijec-3\/","title":{"rendered":"A Word from the Editor"},"content":{"rendered":"

Interdisciplinarnost kao izazov i prilika u svijetu intersekcijskih kriza<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U izdanju me\u0111unarodnog \u010dasopisa za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke znanosti Contemporary Issues za 2024. godinu, predstavljamo sedam zanimljivih \u010dlanaka koji obra\u0111uju aktualne teme iz podru\u010dja rodnih studija, digitalne transformacije u obrazovanju, brendiranja nacija, politi\u010dke komunikacije, okoli\u0161nih izazova i europske integracije. Ovi \u010dlanci nude svje\u017ee perspektive i utemeljene uvide, te time unaprje\u0111uju akademsku raspravu i inspiriraju kreiranje politika u jugoisto\u010dnoj Europi i \u0161ire.<\/p>\n\n\n\n

Prvi \u010dlanak, \u201cMre\u017eno povezivanje kao organizacijska i strukturna prepreka za \u017eene: Sustavni pregled literature (1985. \u2013 2021.)\u201d autorice Martine Topi\u0107 i suradnika, kriti\u010dki razmatra postojane rodne nejednakosti u profesionalnom umre\u017eavanju. Kroz sustavni pregled 78 \u010dlanaka iz razdoblja od \u010detiri desetlje\u0107a, autori razotkrivaju trajnu dominaciju \u201cklubova velikih de\u010dkiju\u201d i njihov \u0161tetan utjecaj na napredovanje \u017eena u karijeri. Ova sveobuhvatna analiza isti\u010de ograni\u010denja \u017eenskih mre\u017ea u postizanju usporedivih profesionalnih koristi te nagla\u0161ava dru\u0161tvena o\u010dekivanja koja dodatno sputavaju karijerne mogu\u0107nosti \u017eena. Rezultati ovog istra\u017eivanja nagla\u0161avaju potrebu za strukturnim promjenama u organizacijskim kulturama radi promicanja rodne jednakosti.<\/p>\n\n\n\n

Miljenko Cime\u0161a u \u010dlanku \u201cAnaliza uzroka neuspjeha suo\u010davanja s klju\u010dnim ekolo\u0161kim i dru\u0161tvenim izazovima \u010dovje\u010danstva\u201d kriti\u010dki preispituje znanstvene paradigme koje su temelj napora za ubla\u017eavanje klimatskih promjena. Pomo\u0107u analize dvije studije slu\u010daja, autor tvrdi da ograni\u010denja sada\u0161njih znanstvenih okvira ote\u017eavaju u\u010dinkovite odgovore na okoli\u0161ne krize. Cime\u0161a zagovara paradigmatski zaokret u znanstvenom razmi\u0161ljanju, pozivaju\u0107i na holisti\u010dki pristup koji je u skladu sa slo\u017eenom i me\u0111usobno povezanom prirodom suvremenih izazova. Ovaj \u010dlanak predstavlja sna\u017ean doprinos raspravi o globalnoj odr\u017eivosti i ulozi znanosti u poticanju transformativnih promjena.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107i \u010dlanak, \u201cAnaliza percepcije Republike Hrvatske kao brenda: Preporuke za razvoj strategije brendiranja nacije\u201d, autora Jadranke Ivankovi\u0107, Marina Mitrovi\u0107a i Diane Planti\u0107 Tadi\u0107, nudi komparativnu analizu percepcije Hrvatske u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu. Na temelju ankete, istra\u017eivanje identificira prednosti Hrvatske kao sigurne, gostoljubive i kulturno jedinstvene destinacije. Povla\u010denjem paralela brendiranja Hrvatske s brendiranjem premium proizvoda, autori predla\u017eu strategije za ja\u010danje globalne privla\u010dnosti hrvatskog brenda, uz adresiranje postoje\u0107ih izazova i ograni\u010denja. Ovo istra\u017eivanje posebno je aktualno s obzirom na sve ve\u0107i zna\u010daj brendiranja nacija u poticanju ekonomske i kulturne diplomacije.<\/p>\n\n\n\n

Hrvoje \u0160pehar u \u010dlanku \u201cKonstitucionalizacija Europske unije izme\u0111u demokratskog deficita i na\u010dela supsidijarnosti\u201d nudi promi\u0161ljenu analizu politi\u010dke evolucije EU-a. \u010clanak prati povijesni razvoj kvazikonfederativnog sustava Europske unije (EU), nagla\u0161avanjem mnogobrojnih politi\u010dkih kompromisa koji \u010dine temelj njezinog institucionalnog okvira. \u0160pehar istra\u017euje kako je na\u010delo supsidijarnosti oblikovalo odgovore EU-a na krize i njezinu ulogu u me\u0111unarodnim odnosima.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj prilog pru\u017ea vrijedne uvide u napetosti izme\u0111u demokratskog deficita i me\u0111uvladine dinamike, nude\u0107i kriti\u010dki pogled na budu\u0107i smjer EU-a.<\/p>\n\n\n\n

Uloga dru\u0161tvenih mre\u017ea u oblikovanju suvremenog politi\u010dkog diskursa analizirana je u \u010dlanku \u201cKori\u0161tenje dru\u0161tvenih mre\u017ea u hrvatskom politi\u010dkom diskursu\u201d autorice Zdravke Bio\u010dine, Tomislava Karaule i Sun\u010dice \u017dnidar. Kombiniranjem podataka iz anketa i analize sadr\u017eaja, autori istra\u017euju kako hrvatski politi\u010dari komuniciraju s gra\u0111anima na platformama poput Facebooka, Twittera i Instagrama. Unato\u010d zna\u010dajnom javnom interesu za aktivnost politi\u010dara na dru\u0161tvenim medijima, istra\u017eivanje otkriva jaz izme\u0111u o\u010dekivanja gra\u0111ana i razine aktivnosti politi\u010dara. Autori zagovaraju strate\u0161ko i uklju\u010divo kori\u0161tenje dru\u0161tvenih mre\u017ea kako bi se unaprijedila politi\u010dka komunikacija i anga\u017eman bira\u010da, posebice uo\u010di nadolaze\u0107ih izbora.<\/p>\n\n\n\n

U \u010dlanku \u201cDigitalna transformacija obrazovanja na primjeru privatnih visoko\u0161kolskih institucija\u201d, autora Konstance Koren\u010di\u0107 Kampl, Dubravke Maras i Brune Ragu\u017ea istra\u017euje se digitalna transformacija visokih u\u010dili\u0161ta kombinacijom povijesno-komparativne analize s empirijskim podacima o stavovima studenata prema online obrazovanju. Rezultati otkrivaju generalno pozitivnu percepciju digitalnih alata me\u0111u studentima, iako s prisutnim varijacijama ovisno o vrsti institucije i preferencijama programa. \u010clanak nudi prakti\u010dne uvide za obrazovne institucije radi pove\u0107anja konkurentnosti i prilagodbe sve ve\u0107im zahtjevima digitalnog u\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

Kona\u010dno, \u010dlanak \u201cPercepcija Eurosonga kao politi\u010dkog i zabavnog doga\u0111aja me\u0111u mladima\u201d autora Korine Terek i Dejana Gluva\u010devi\u0107a istra\u017euje dvostruke uloge Eurosonga kao platforme za zabavu i plasiranje politi\u010dkih poruka. Pomo\u0107 istra\u017eivanja percepcije mladih o Eurosongu, studija otkriva da, iako se Eurosong prvenstveno do\u017eivljava kao zabavni sadr\u017eaj, politi\u010dka dimenzija Eurosonga posljednjih godina dobiva sve ve\u0107i zna\u010daj. Nalazi osvjetljavaju generacijske razlike u tuma\u010denju zna\u010denja Eurosonga te pozivaju na daljnja istra\u017eivanja kako bi se razumjele \u0161ire dru\u0161tveno-politi\u010dke implikacije ovog doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n

\u010clanci u ovom broju nagla\u0161avaju raznolikost i dubinu suvremenih dru\u0161tvenih i znanstvenih istra\u017eivanja u jugoisto\u010dnoj Europi. Obradom tema od rodne ravnopravnosti i digitalnog obrazovanja do brendiranja nacija i odr\u017eivosti okoli\u0161a, ovogodi\u0161nje izdanje \u010dasopisa isti\u010de me\u0111usobnu povezanost dru\u0161tvenih izazova i potrebu za interdisciplinarnim pristupima. Zahvaljujemo autorima na njihovim doprinosima te recenzentima na njihovim neprocjenjivim uvidima u oblikovanju ove publikacije.<\/p>\n\n\n\n

Pozivamo \u010ditatelje da se uklju\u010de u raspravu o nalazima i preporukama iznesenima u ovim \u010dlancima te tako potaknu dijalog i suradnju izme\u0111u disciplina i sektora. Dok regija nastavlja manevrirati me\u0111u slo\u017eenim dru\u0161tvenim, politi\u010dkim i okoli\u0161nim krajobrazima, istra\u017eivanja predstavljena u ovom izdanju nude vrijedan resurs kako za znanstvenike, tako i za one koji politiku oblikuju i prakticiraju.<\/p>\n\n\n\n

doc. dr. sc. Mirela Holy<\/strong>
glavna i odgovorna urednica<\/p>\n\n\n\n

Full magazine PDF<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Interdisciplinarnost kao izazov i prilika u svijetu intersekcijskih kriza U izdanju me\u0111unarodnog \u010dasopisa za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke znanosti Contemporary Issues za 2024. godinu, predstavljamo sedam zanimljivih \u010dlanaka koji obra\u0111uju aktualne teme iz podru\u010dja rodnih studija, digitalne transformacije u obrazovanju, brendiranja nacija, politi\u010dke komunikacije, okoli\u0161nih izazova i europske integracije. Ovi \u010dlanci nude svje\u017ee perspektive i utemeljene…<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_kad_post_transparent":"","_kad_post_title":"","_kad_post_layout":"","_kad_post_sidebar_id":"","_kad_post_content_style":"","_kad_post_vertical_padding":"","_kad_post_feature":"","_kad_post_feature_position":"","_kad_post_header":false,"_kad_post_footer":false,"_kad_post_classname":"","footnotes":""},"categories":[649],"tags":[],"coauthors":[590],"class_list":["post-1411","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-649"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/suvremene-teme.vern.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1411","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/suvremene-teme.vern.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/suvremene-teme.vern.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/suvremene-teme.vern.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/suvremene-teme.vern.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1411"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/suvremene-teme.vern.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1411\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1425,"href":"https:\/\/suvremene-teme.vern.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1411\/revisions\/1425"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/suvremene-teme.vern.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1411"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/suvremene-teme.vern.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1411"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/suvremene-teme.vern.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1411"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/suvremene-teme.vern.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=1411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}