Godinu je obilje\u017eio po\u010detak rata u Ukrajini i ratni diskurs koji je unio neizvjesnost u sve domene na\u0161eg \u017eivota. Mogu\u0107nost pro\u0161irenja rata te ekonomske i energetske posljedice izazvane ratom u Ukrajini dodatno su nakon pandemije dovele u pitanje koncept me\u0111unarodne sigurnosti i politi\u010dke odgovornosti. Tijekom ove godine Hrvatska je pro\u0161la i proces priprema za uvo\u0111enja eura kao nacionalne valute, kao i proces intenzivnih politi\u010dkih aktivnosti vezanih za ulazak u Schengenski prostor Europske unije. U skladu s tim, teme \u010dlanaka u ovom broju otvaraju nove perspektive i pokrivaju razne elemente suvremenih dru\u0161tvenih promjena. <\/p>\n\n\n\n
Irena Miljkovi\u0107 Kre\u010dar u radu pod nazivom Cyber psihologija \u2013 pregled klju\u010dnih istra\u017eiva\u010dkih podru\u010dja i nalaza prikazuje naj\u010de\u0161\u0107e istra\u017eivana podru\u010dja u okviru cyber psihologije koja su ujedno i manje zastupljena u doma\u0107oj literaturi. Mislav Peto\u0161i\u0107 i Marija Slijep\u010devi\u0107 bave se prikazom komunikacije pet najbolje rangiranih hrvatskih politi\u010dkih stranaka na parlamentarnim izborima 2020. godine kako bi ukazali na karakteristike njihove politi\u010dke kampanje, odnosno komunikacije na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Martina Topi\u0107, Marija Geiger Zeman i Mirela Holy u svom se radu bave opisom marketin\u0161ke komunikacije hrvatske kampanje za cijepljenje protiv COVID-19 Misli na druge \u2013 cijepi se!, analiziraju\u0107i komunikacijski pristup institucija vezan za cijepljenje kao jednu od klju\u010dnih strategija prevencije protiv bolesti COVID-19. S druge strane, rad Jadranke Pavi\u0107, Vi\u0161nje Breberi\u0107 i Hrvoja Jakopovi\u0107a donosi prikaz analize razlika u medijskoj zastupljenosti te na\u010dinu izvje\u0161tavanja o medicinskim sestrama u hrvatskim dnevnim novinama na po\u010detku krize COVID-19 i u razdoblju prije krize u Hrvatskoj. Rad Branka Krni\u0107a bavi se temom realne ekonomske konvergencije u Europskoj uniji i eurozoni s naglaskom na pouke koje mogu biti relevantne za nominalnu konvergenciju od 1. sije\u010dnja 2023. godine u Republici Hrvatskoj. Nakon ove aktualne financijske teme, rad Stane Odak Krasi\u0107 donosi uvid u elemente komunikacije koji utje\u010du na percepciju karizme, i to na primjeru istra\u017eivanja koja su provedena u okviru preddiplomskog stru\u010dnog studija Odnosa s javno\u0161\u0107u i studija medija na Sveu\u010dili\u0161tu VERN’. Tema zadnjeg rada u ovom broju prikaz je pristupa izvje\u0161tavanju o obiteljskom nasilju u novinama. Autorica Danijela Sunara-Jozek u svojoj studiji slu\u010daja prikazuje razlike i sli\u010dnosti u na\u010dinu izvje\u0161tavanja u nacionalnim i regionalnim novinama u jednom od karakteristi\u010dnih slu\u010dajeva obiteljskoga nasilja. Nadamo se da koncepcijska interdisciplinarnost \u010dasopisa i raznovrsnost tema i u ovom broju predstavljaju poticaj za nove i relevantne uvide, kao i dobar temelj za unapre\u0111enje alata medijske pismenosti.<\/p>\n\n\n\n