CONTEMPORARY issues
sign in | sign up | forgot username or password?

Search

Analiza mogućnosti transfera politike iz austrijskog u hrvatski sustav razvoja vještina :: [>>>]
Buković, Nikola
Osnovno pitanje koje se razmatra u ovom radu jest analiza karakteristika, razlikovnih točaka i mogućnosti transfera pojedinih elemenata politike razvoja vještina iz austrijskog u hrvatski sustav. Analizi autor pristupa oslanjajući se na tipologiju sustava razvoja vještina u razvijenim industrijskim demokracijama. Ta tipologija koju su razvili Busemeyer i Trampusch razlikuje četiri skupine sustava razvoja vještina: etatističke, liberalne, segmentalističke i kolektivne, kojima s obzirom na svoje institucionalne karakteristike pripada i Austrija. Analitički proces je podijeljen na dva segmenta. U prvom autor odvojeno razmatra strukturu hrvatskog i austrijskog sustava razvoja vještina, s posebnim naglaskom na njihovu dominantnu odrednicu: srednje strukovno obrazovanje. U sklopu tog segmenta se razmatra i smjer recentnih reformi u svakom sustavu. U drugom segmentu analiziraju se ključni dodirni, ali i razlikovni faktori između dva sustava. Zaključci su podijeljeni u dvije skupine. Prvi objašnjavanju glavne uzroke razlika u strukturi dvaju sustava, dok drugi razmatraju mogućnosti njihova prevladavanja kroz transfer politike.
keywords: institucije  strukovno obrazovanje  Austrija  Hrvatska  transfer politike 
Institucionalni ustroj i formulacija politike srednjeg strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj: preliminarna analiza :: [>>>]
Nikola Buković
Ovaj rad predstavlja preliminarno testiranje eksplanatornog modela
formulacije, a onda i razvoja institucionalnog ustroja politike srednjeg
strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj. Nalazi su bazirani na analizi
literature i devet dubinskih, polu-strukturiranih intervjua s istraživačima
i stručnjacima koji se bave akterima ključnim za formulaciju ove politike
(odgovorna tijela središnje države, županije, političke stranke, udruge
poslodavaca i sindikati). Prvi dio nalaza obuhvaća analizu obilježja
svake skupine aktera, dok su u drugom dijelu ispitani konkretni elementi
eksplanatornog modela. Temeljna teza ove analize, kako tijela središnje
države predstavljaju pozicijski najmoćnije aktere čiji je primarni cilj
zadržati kontrolu odlučivanja o pitanjima financiranja, sadržaja učenja
te standarda provedbe; uz periodičku spremnost na inkrementalne
ustupke koji ne ugrožavaju tu bilancu, nalazi djelomično utemeljenje
u nalazima. Točnije, nalazi idu u prilog prvom dijelu argumenta prema
kojem akteri središnje države imaju najveću pozicijsku moć, ali ne
i drugom prema kojem moraju koristiti aktivne strategije očuvanja
vlastite pozicije.
keywords: strukovno obrazovanje  ustroj  akteri  formulacija politike  institucije