CONTEMPORARY issues
sign in | sign up | forgot username or password?

Search

Europska unija i Južni Kavkaz (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija) :: [>>>]
Musladin, Marijana
Kraj Hladnog rata i dezintegracija Sovjetskog saveza uzrokovali su radikalne promjene u cjelokupnoj meðunarodnoj zajednici. Takvo stanje otvorilo je i nove mogućnosti za Europsku Uniju u smislu potrebe redefiniranja vanjske politike prema Istočnoj Europi i Južnom Kavkazu. Ovaj rad prikazat će razvoj bilateralnih odnosa Europske unije s državama Južnog Kavkaza (Armenija, Azerbajdžan i Gruzija) kroz Sporazume o partnerstvu i suradnji, Europsku susjedsku politiku i Istočno partnerstvo. Cilj je ukazati na stratešku važnost Južnog Kavkaza za EU i izložiti ključne probleme s kojima se skupina bivših sovjetskih republika susreće od početaka svoje nezavisnosti. U želji da uspješno izbalansiraju vlastite nacionalne i političke interese, povijesne veze i tradiciju, ali i pritiske izvana, vanjskopolitička orijentacija južno kavkaskih zemalja vrti se u krugu izmeðu Rusije i Europske unije. Pritom, izmeðu njih samih postoje brojni problemi - nedostatak bilateralne i regionalne suradnje, te zaleðeni etnički problemi koji u svakom trenutku mogu prerasti u otvorene sukobe. Cilj je pokazati kako Europska unija, od raspada Sovjetskog saveza, različitim politikama i instrumentima djeluje u smjeru stabilizacije istočnog susjedstva. Iz pregleda bilateralnih odnosa Europske unije s Armenijom, Azerbajdžanom i Gruzijom, izvode se i ključni sigurnosni izazovi iz regije Južnog Kavkaza.
keywords: EU  Južni Kavkaz  Europska susjedska politika  Istočno partnerstvo  sigurnosni izazovi 
Perspektive jačanja suradnje NATO-a i Europske unije u kontekstu regionalne i globalne sigurnosti :: [>>>]
Glavaš Kovačić, Lada
Euroatlantska zajednica se suočava s novim izazovima – u trenutku kada se SAD sve više okreću području Azije i Pacifika, europske države će morati preuzeti znatno više odgovornosti u osiguranju europske sigurnosti. S obzirom da će se zaokret u obrambenoj politici SAD-a odraziti na transatlantske i euroatlantske odnose, te čak dovesti do „repozicioniranja“ SAD-a unutar NATO-a, upitno je kako će se novim okolnostima prilagoditi politike europskih NATO-saveznika. Činjenica je da NATO i Europska unija moraju stvoriti zajedničku platformu za iskorištavanje komparativnih prednosti u podržavanju meðunarodnog mira i sigurnosti. Zaključci Sastanka na vrhu NATO-a u Chicagu, u prvom redu povezivanje koncepta „pametne obrane“ i koncepta „udruživanja i dijeljenja“ zajedničkih potencijala stvaraju pretpostavke za poboljšanja. Pojačana suradnja u oba modela europskim državama bi omogućila da ostvare veći utjecaj u okviru NATO-a i EU, te postigla učinke koji bi nadilazili njihove pojedinačne domašaje. Unatoč sposobnosti nekih država da i u uvjetima financijske krize iniciraju zajedničke operacije, izvjesno je da će geopolitički interesi država članica NATO-a i EU i dalje otežavati postizanje konsenzusa oko modaliteta za jačanje učinkovitosti zajedničke obrane i stvaranja zajedničkih kapaciteta. Za početak, obje će organizacije morati uložiti pojačane napore u identificiranje, a zatim i otklanjanje neželjenog preklapanja aktivnosti. A to je i za Sjevernoatlantski savez i za EU velik izazov s vrlo neizvjesnim ishodom.
keywords: regionalna sigurnost  NATO  pametna obrana  Europska unija  udruživanje i dijeljenje 
Posredno uključivanje nacionalnih parlamenata u europski zakonodavni proces: prioritet Hrvatskoga sabora u europskim poslovima :: [>>>]
Briški, Tatjana; Špiljak, Jelena
Lisabonski ugovor osigurao je nacionalnim parlamentima država članica Europske unije mogućnost neposrednog sudjelovanja u europskom zakonodavnom procesu čime je pokušao nadvladati demokratski deficit Unije. Ranije su nacionalni parlamenti raspolagali samo mogućnošću posrednog sudjelovanja u europskim poslovima, nadzorom nad djelovanjem vlada u institucijama Europske unije. Mogućnost posrednog i neposrednog sudjelovanja suočava nacionalne parlamente s nužnošću izbora prioritetnog od dvaju načina sudjelovanja u procesu donošenja odluka na europskoj razini. Istraživanja pokazuju da se nacionalni parlamenti sa snažnim sustavima nadzora nad djelovanjem vlada u institucijama Unije i nakon Lisabonskog ugovora uglavnom usredotočuju na posredno sudjelovanje. Hrvatski sabor je nacionalni parlament države koja je postala članicom Europske unije nakon stupanja Lisabonskog ugovora na snagu što ga čini primjerenim slučajem za analizu učinaka Lisabonskog ugovora na nacionalni sustav obavljanja europskih poslova. Analiza pravnih pravila obavljanja europskih poslova pokazuje da je u Saboru na djelu mandatni sustav parlamentarnog nadzora zbog čega se Sabor prioritetno usredotočuje na posredno sudjelovanje. Navedeno pokazuje kako, barem u hrvatskom slučaju, Lisabonski ugovor nije osigurao dovoljan poticaj za neposredno sudjelovanje nacionalnih parlamenata u europskom zakonodavnom procesu.
keywords: europski poslovi; nacionalni parlamenti; Lisabonski ugovor; parlamentarni nadzor; Hrvatski sabor 
Proces zamjene hrvatske kune eurom i očekivani utjecaj na gospodarska kretanja :: [>>>]
Vesna Cvitanović, Petra Širanović
Zadatak rada je istražiti tijek operacionalizacije procesa zamjene
hrvatske kune eurom i utvrditi realne mogućnosti Republike Hrvatske
za ispunjavanje četiri obvezna Kriterija nominalne konvergencije.
Cilj je rada usmjeren na potvrđivanje hipoteze da će uvođenje eura
donijeti pozitivne promjene životnog standarda hrvatskih građana,
kvalitetnu platformu za uspješnije poslovanje gospodarskih subjekata
i pozitivan trend ukupnih makroekonomskih pokazatelja. Korištenjem
sekundarnih izvora podataka, javno dostupnih službenih publikacija
i analizom internetskih izvora te primjenjujući metode komparacije,
sinteze i indukcije, došlo se je do najvažnijih rezultata istraživanja:
za Hrvatsku postoji realna mogućnost ostvarenja sva četiri Kriterija
nominalne konvergencije: stabilnosti cijena, održivosti javnih financija,
stabilnosti tečaja i konvergencije dugoročnih kamatnih stopa i da 2023.
godine uđe u europodručje. Porast životnog standarda građana, blagi
rast cijena, uklanjanje valutnih rizika, smanjenje troškova zaduživanja,
poticanje međunarodne razmjene, povećanje stranih ulaganja te brži
gospodarski rast i razvoj prednosti su koje će Hrvatskoj donijeti zamjena
hrvatske kune eurom.
keywords: euro  Europska unija  europodručje  HNB  gospodarstvo 
Sekuritizacija iregularnih migracija u kampanji za predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj 2019./2020. :: [>>>]
Goran Džidić
Nekoliko godina nakon vrhunca migracijske krize iz 2015. godine, ovaj oblik nevojne prijetnje postao je važan dio političke debate na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini Europske unije. Republika Hrvatska, kao država koja je dio tzv. balkanskog pravca migracija, nije iznimka. Migracijska kriza iz 2015./2016. godine predstavljala je jedno od glavnih pitanja o kojem se raspravljalo tijekom kampanje za predsjedničke izbore 2019./2020. godine u Republici Hrvatskoj. U radu se kritičkom analizom diskursa istražuju stavovi predsjedničkih kandidata Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović vezani za sigurnosne izazove koje predstavljaju masovne migracije. Kao jedinice analize, u istraživanju su korištene izjave predsjedničkih kandidata prezentirane na tri televizijska sučeljavanja održana tijekom kampanje za predsjedničke izbore.
keywords: sekuritizacija; iregularne migracije; kritička analiza diskursa; predsjednički izbori; Republika Hrvatska; Europska unija 
Univerzalizacija holokausta na primjeru hrvatske politike prošlosti i spomen-područja Jasenovac :: [>>>]
Radonić, Ljiljana
Posljednjih godina u Europi raste broj interdisciplinarnih studija o kolektivnom pamćenju, posebno u vezi s holokaustom. Ovaj članak se bavi novijim trendovima univerzalizacije i europeizacije holokausta kao negativnog mita o novoosnovanoj Europi nakon 1945. godine. Druga strana tog razvoja je njihov napet odnos prema novim postsocijalističkim naracijama u istočnoj i jugoistočnoj Europi. Te fenomene analizirati ću na hrvatskom primjeru. Nakon kratkog pregleda politike prošlosti u Hrvatskoj nakon 1990. godine članak se u drugom dijelu posvećuje ultramodernom postavu u spomen-području Jasenovac, otvorenom 2006. godine. U središtu analize stoji pitanje postoje li „europski standardi sjećanja“ te koje rezultate donosi novi fokus na individualne žrtve u memorijalnim muzejima.
keywords: politike prošlosti  univerzalizacija i europeizacija holokausta  novi postav u Jasenovcu; izjednačavanje crnog i crvenog totalitarizma 
Usklaðenost pravnih propisa o dioničkim društvima u Bosni i Hercegovini s Uredbom o statutu europskog društva u svjetlu izmjena nacionalnog zakonodavstva o trgovačkim društvima :: [>>>]
Grubešić, Ivana
S ciljem uspješne integracije u unutrašnje tržište Europske unije, Bosna i Hercegovina se 16.6.2009., potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, obvezala poduzeti propisane mjere koje će omogućiti uspostavljanje funkcionalnog tržišnog gospodarstva putem osnivanja jedinstvenog ekonomskog prostora temeljenog na četirima slobodama kretanja. Stoga će intenziviranje dosadašnjih napora koji su učinjeni na polju harmonizacije domaćih propisa s komunitarnim biti usmjereno prema usklaðivanju propisa statusnog poslovnog prava, ostvarujući jednu od sloboda kretanja – slobodu poslovnog nastana. Samo na taj način priznat će se trgovačka društva osnovana na jedinstvenom ekonomskom prostoru Bosne i Hercegovine, stvarajući konkurentniji položaj na unutrašnjem tržištu EU. Osnovano je pretpostaviti da će osnivanje i poslovanje europskih društava na jedinstvenom ekonomskom prostoru BiH biti odlučujući korak u ostvarenju potpune integracije bosanskohercegovačkog tržišta u unutrašnje tržište nakon što BiH postane država članica. Europsko društvo kao prvi nadnacionalni oblik trgovačkog društva na unutrašnjem tržištu već je pokazalo zavidne komparativne prednosti spram društava reguliranih nacionalnim propisima. U tu svrhu potrebno je utvrditi koje su promjene već izvršene u zakonodavstvu BiH i koliko su učinkovito provedene, te koje korake će biti potrebno učiniti kako bi dioničko društvo u BiH moglo biti osnovano kao europsko društvo koje će uspješno poslovati kako na teritoriju BiH, tako i na teritoriju cijele Europske unije.
keywords: usklaðivanje; europsko pravo trgovačkih društava; unutrašnje tržište; europsko društvo (SE); Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju; jedinstveni ekonomski prostor 
Usporedba geopolitičkog značenja post-hladnoratovskih krugova proširenja NATO-a :: [>>>]
Kurečić, Petar
Proširenje NATO-a nakon hladnog rata, izvedeno u dva kruga s ukupno deset novih država primljenih u članstvo NATO-a, predstavlja ključan dobitak u izgradnji sigurnosne arhitekture post-hladnoratovske Europe, te je najznačajniji sigurnosni dobitak za Europu nakon raspada Varšavskog ugovora i SSSR-a. Dva kruga proširenja NATO-a bila su vrlo različita po svojem teritorijalnom opsegu, regionalnoj pripadnosti, trenutnim okolnostima unutar NATO-a, te utjecaju na geopolitičke odnose u Europi i geostrateške odnose SAD-a i Rusije. Prethodili su proširenju Europske unije na deset postkomunističkih država Europe. Nakon 11. rujna 2001., uspješna izvedba drugog kruga proširenja NATO-a postala je jedan od strateških ciljeva u borbi protiv terorizma SAD-a i njegovih saveznika. Proširenje je značajno promijenilo odnose u NATO-u i geopolitičku ravnotežu u Europi, šireći zonu sigurnosti i stabilnosti na istok i jugoistok Europe. Utjecaj NATO-a se širi na granične regije Europe, te prelazi i njihove granice. Treći krug proširenja najavljen je na summitu u Bukureštu, tijekom kojeg su Hrvatska i Albanija pozvane da se priključe NATO-u. Treći krug proširenja vjerojatno će uključivati i Makedoniju, ako ta država s Grčkom riješi spor oko imena. Ako bi NATO u članstvo uključio države iz regije Zapadnog Balkana, imao bi još značajniju ulogu u stabilizaciji ovog nestabilnog prostora, posebno u rješavanju problema koji neovisnost Kosova predstavlja za stabilnost regije. Budući strateški izazovi europskoj sigurnosti bit će vezani uz odnose NATO-a i Rusije, posebno uz ambicije NATO-a u istočnoj Europi i u regiji Kavkaza. Ako NATO odluči u članstvo pozvati Gruziju i Ukrajinu, možemo očekivati rusku reakciju, koja bi mogla dovesti do sveprisutne i dugotrajnije nestabilnosti velikog dijela Europe, ali i dijela Euroazije.
keywords: NATO  post-hladnoratovsko razdoblje  proširenje  geopolitički odnosi  Europa  Rusija  zona sigurnosti  Hrvatska  Zapadni Balkan  Kosovo