CONTEMPORARY issues
sign in | sign up | forgot username or password?

Search

Analiza mogućnosti transfera politike iz austrijskog u hrvatski sustav razvoja vještina :: [>>>]
Buković, Nikola
Osnovno pitanje koje se razmatra u ovom radu jest analiza karakteristika, razlikovnih točaka i mogućnosti transfera pojedinih elemenata politike razvoja vještina iz austrijskog u hrvatski sustav. Analizi autor pristupa oslanjajući se na tipologiju sustava razvoja vještina u razvijenim industrijskim demokracijama. Ta tipologija koju su razvili Busemeyer i Trampusch razlikuje četiri skupine sustava razvoja vještina: etatističke, liberalne, segmentalističke i kolektivne, kojima s obzirom na svoje institucionalne karakteristike pripada i Austrija. Analitički proces je podijeljen na dva segmenta. U prvom autor odvojeno razmatra strukturu hrvatskog i austrijskog sustava razvoja vještina, s posebnim naglaskom na njihovu dominantnu odrednicu: srednje strukovno obrazovanje. U sklopu tog segmenta se razmatra i smjer recentnih reformi u svakom sustavu. U drugom segmentu analiziraju se ključni dodirni, ali i razlikovni faktori između dva sustava. Zaključci su podijeljeni u dvije skupine. Prvi objašnjavanju glavne uzroke razlika u strukturi dvaju sustava, dok drugi razmatraju mogućnosti njihova prevladavanja kroz transfer politike.
keywords: institucije  strukovno obrazovanje  Austrija  Hrvatska  transfer politike 
Političke stranke i integrirano komuniciranje u Hrvatskoj i Srbiji :: [>>>]
Holy, Mirela
Integrirane marketinške komunikacije pojavile su se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, a danas ih u svijetu, osim tvrtki, koriste i političke stranke jer prepoznaju važnost sinergijskog djelovanja oglašavanja i odnosa s javnošću, ali i integriranja publike u aktivnosti stranke. Ovaj rad uz pomoć metode upitnika te analize sadržaja hiperteksta istražuje jesu li najutjecajnije političke stranke u Hrvatskoj i Srbiji upoznate i koriste li u svom političkom djelovanju integrirano komuniciranje te kako i koliko dugo primjenjuju ovaj koncept.
keywords: politička komunikacija; integrirana komunikacija; strategija; sinergija; Hrvatska; Srbija; stranka 
Sekuritizacija iregularnih migracija u kampanji za predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj 2019./2020. :: [>>>]
Goran Džidić
Nekoliko godina nakon vrhunca migracijske krize iz 2015. godine, ovaj oblik nevojne prijetnje postao je važan dio političke debate na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini Europske unije. Republika Hrvatska, kao država koja je dio tzv. balkanskog pravca migracija, nije iznimka. Migracijska kriza iz 2015./2016. godine predstavljala je jedno od glavnih pitanja o kojem se raspravljalo tijekom kampanje za predsjedničke izbore 2019./2020. godine u Republici Hrvatskoj. U radu se kritičkom analizom diskursa istražuju stavovi predsjedničkih kandidata Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović vezani za sigurnosne izazove koje predstavljaju masovne migracije. Kao jedinice analize, u istraživanju su korištene izjave predsjedničkih kandidata prezentirane na tri televizijska sučeljavanja održana tijekom kampanje za predsjedničke izbore.
keywords: sekuritizacija; iregularne migracije; kritička analiza diskursa; predsjednički izbori; Republika Hrvatska; Europska unija 
Uloga knjižnica kao komunikacijskog resursa održivog turizma :: [>>>]
Ivo Tokić; Ksenija Tokić
Održivi razvoj podrazumijeva gospodarski i društveni razvoj zajednice koji je usklađen s trajnim očuvanjem njezinih prirodnih, ljudskih i društvenih resursa tako da se čuva sklad postojećih odnosa i korištenja resursa, kao i da se omogućava njihov daljnji razvoj i korištenje u budućnosti. Kulturna baština jedan je od ključnih resursa neke zajednice koji joj daje identitet, ali i omogućava uključivanje ljudi u sve društvene i ekonomske tokove u suvremenom svijetu. Knjižnice su jedne od ključnih ustanova za očuvanje kulturne baštine neke zajednice. U ovom radu ukazuje se na mogućnosti korištenja knjižničnih potencijala kao komunikacijskih resursa razvoja održivog turizma koji bi omogućio ekonomsku i društvenu korist lokalnoj zajednici putem afirmacije njezinoga kulturnog identiteta.
keywords: knjižnice; održivi turizam; komunikacijski resursi; Hrvatska 
Usporedba geopolitičkog značenja post-hladnoratovskih krugova proširenja NATO-a :: [>>>]
Kurečić, Petar
Proširenje NATO-a nakon hladnog rata, izvedeno u dva kruga s ukupno deset novih država primljenih u članstvo NATO-a, predstavlja ključan dobitak u izgradnji sigurnosne arhitekture post-hladnoratovske Europe, te je najznačajniji sigurnosni dobitak za Europu nakon raspada Varšavskog ugovora i SSSR-a. Dva kruga proširenja NATO-a bila su vrlo različita po svojem teritorijalnom opsegu, regionalnoj pripadnosti, trenutnim okolnostima unutar NATO-a, te utjecaju na geopolitičke odnose u Europi i geostrateške odnose SAD-a i Rusije. Prethodili su proširenju Europske unije na deset postkomunističkih država Europe. Nakon 11. rujna 2001., uspješna izvedba drugog kruga proširenja NATO-a postala je jedan od strateških ciljeva u borbi protiv terorizma SAD-a i njegovih saveznika. Proširenje je značajno promijenilo odnose u NATO-u i geopolitičku ravnotežu u Europi, šireći zonu sigurnosti i stabilnosti na istok i jugoistok Europe. Utjecaj NATO-a se širi na granične regije Europe, te prelazi i njihove granice. Treći krug proširenja najavljen je na summitu u Bukureštu, tijekom kojeg su Hrvatska i Albanija pozvane da se priključe NATO-u. Treći krug proširenja vjerojatno će uključivati i Makedoniju, ako ta država s Grčkom riješi spor oko imena. Ako bi NATO u članstvo uključio države iz regije Zapadnog Balkana, imao bi još značajniju ulogu u stabilizaciji ovog nestabilnog prostora, posebno u rješavanju problema koji neovisnost Kosova predstavlja za stabilnost regije. Budući strateški izazovi europskoj sigurnosti bit će vezani uz odnose NATO-a i Rusije, posebno uz ambicije NATO-a u istočnoj Europi i u regiji Kavkaza. Ako NATO odluči u članstvo pozvati Gruziju i Ukrajinu, možemo očekivati rusku reakciju, koja bi mogla dovesti do sveprisutne i dugotrajnije nestabilnosti velikog dijela Europe, ali i dijela Euroazije.
keywords: NATO  post-hladnoratovsko razdoblje  proširenje  geopolitički odnosi  Europa  Rusija  zona sigurnosti  Hrvatska  Zapadni Balkan  Kosovo