Previous issues
suvremene TEME / CONTEMPORARY issues issue 1, volume 6, 2013
-
Engleska škola meðunarodnih odnosa predstavlja nepresušni izvor u proučavanju meðunarodnoga društva i njegovih institucija. U ovome radu spekulativnim načinom analiziraju se tri institucije: rat, ravnotežu snaga i meðunarodno pravo, kako bi se ukazalo na dosadašnja „znanstvena“ ograničenja konvencionalnog razumijevanja tih pojmova (koja su velikim dijelom bila uvjetovana realističkim poimanjem meðunarodnog društva). Namjera ovoga članka je ukazati na postojanje univerzalnih načela koja čine jedinstvenu kulturu meðunarodnog, odnosno danas „globalnog“ društva. U prvom dijelu rada razmatra se koncept rata, odnosno oprečnost realističkog i tradicionalnog poimanja te institucije. U drugom dijelu proučava se instituciju ravnoteže snaga kao dio tradicije koja je podrazumijevala nadreðeni vertikalni odnos spram horizontalnog. U trećem dijelu članka analizira se meðunarodno pravo koje svoju bit crpi iz tradicije univerzalnoga prirodnog prava. Putem brojevne analogije ukazuje se na svevremensko značenje univerzalnih načela u pozadini navedenih institucija, koje je vestfalski konsenzus interesa subjektivizirao i partikularizirao.
keywords: Engleska škola Hedley Bull meðunarodno društvo rat ravnoteža snaga meðunarodno pravo prirodno pravo vestfalski sustav -
Autor smatra kako liberalna paradigma demokratskog mira ima problema u objašnjavanju meðunarodne stvarnosti. Demokratizacija nužno ne vodi prema miru, već potiče ratove, prvenstveno u smislu „pravednih ratova“ s ciljem svrgavanja autoritarnih režima. Takoðer, pokazuje se kako demokracije ipak ratuju meðusobno. Tome su posebno sklone mlade demokracije. Autor posebno naglašava kako demokratizacija može voditi u graðenske ratove. Primjer Iraka pokazuje kako je umjesto mira, demokratizacija dovela do nasilja unutar države što je proizvelo novu nesigurnost za čitavu regiju. Američki ciljevi u Iraku bili su razoružanje Iraka, rat protiv terorizma, širenje slobode, demokracija te uvoðenje slobodnog tržišta. Meðutim, niti jedan od ciljeva nije ostvaren. Irak je bio razoružan već 1991, dok je tek američkom invazijom na Irak omogućen ulazak Al Kaidi. Posljednja tri cilja, koji ujedno predstavljaju i stupove teorije demokratskog mira, takoðer nisu ostvareni, već je Irak završio u graðanskom ratu.
keywords: liberalna demokracija Immanuel Kant teorija demokratskog mira graðanski rat Irak -
Od tajnog do javnog: moć elitnih organizacija: simbolička moć i korporativna diplomacija :: [>>>]
Juričević, Marin; Obućina, Vedran -
Staleški redovi i samoprozvani redovi stoljećima su dio tihe diplomacije te pokazuju iznimnu otpornost na promjene. Staleški redovi temelje se na povijesnom legitimitetu, a samoprozvani su redovi rezultat demokratskih promjena u Američkoj i Francuskoj revoluciji. Njihova moć u društvu predmet je brojnih znanstvenih i kvaziznanstvenih rasprava i studija, od kojih mnoge koriste pojam tajnih društava. Upotrebljavajući metode korporativne diplomacije i osobnog lobiranja, ove elitne organizacije uspjevaju nametnuti svoju utilitarnu i simboličku moć u politici, gospodarstvu i kulturi. Primjeri Malteškog reda i slobodnih zidara (primjeri Hinkovića, Zanelle, Kerenskog i Brianda) pokazuju nam kako se kroz društvene mreže širi utjecaj elita. Moć organizacija počiva na pojedinicima, a legitimnost na suverenosti i buržoaziji. Trajna povezanost pojedinaca za organizaciju često odreðuje djelovanje u drugim društvenim i političkim sferama.
keywords: korporativna diplomacija simbolička moć utilitarna moć elitne organizacije Malteški red slobodni zidari lobiranje -
U radu se razmatraju odreðene značajke sudjelovanja francuskih vojnika u misiji Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine s ciljem odgovora na pitanje motiva francuskih kreatora politike da dobrovoljno pošalju vojnike unutar misije Ujedinjenih naroda. Fenomenu se u članku pristupa na temelju postavki neorealistične škole meðunarodnih odnosa, posebno mirovnih misija, koja motive država za sudjelovanjem u mirovnim misijama gleda kao borbu za vlastite interese. Istražuju se dostupni povijesni izvori, dokumenti i tisak, pomoću kojih se nastoje rasvijetliti zamršeni odnosi velikih sila i meðunarodnih organizacija.
keywords: Francuska UNPROFOR Domovinski rat rat u Bosni i Hercegovini vanjska politika mirovna misija -
Kompetencije, ishodi učenja kao i kurikulumski pristup, ključne su teme i pitanja na području nacionalnog obrazovanja koje dominiraju pedagoškom teorijom i stvarnošću od početka procesa pristupanja Europskoj uniji. Kako političkom uvjetovanošću, tako i nužnim društvenim procesom europeizacije, obrazovne politike djeluju i mijenjaju okvire nacionalnog obrazovnog sustava. Stoga postoji potreba da se utvrde osnovne kompetencije koje su potrebne društvu i pojedincu, a kojima bi se odgovorilo na potrebe i zahtjeve suvremenih globalizacijskih promjena. Obrazovanje za odreðene modele kompetencija, postaje glavni zadatak kurikulumske politike na svim razinama obrazovanja. Cilj ovoga rada je utvrditi koji bi osnovni modeli kompetencija na razini visokoga obrazovanja bili u skladu s europskim razvojnim potrebama na putu prema društvu znanja, s obzirom da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji nacionalni kompetencijski standard. Polazište su bile generičke kompetencije koje podrazumijevaju sposobnost organiziranja, planiranja, voðenja i upravljanja složenim projektima, timski rad i informatičke vještine. Postavljeni modeli kompetencija nužno sadrže navedene vještine uz dodatno: cjeloživotno učenje, sposobnost umrežavanja, višejezičnost i interkulturalnost te djelovanje prema osnovnim društvenim vrijednostima.
keywords: kompetencije ishodi učenja kurikulum kurikulumski pristup društvo znanja -
Izvješće sa skupa
-
Prikaz knjige
-
Prikaz knjige