Previous issues

suvremene TEME / CONTEMPORARY issues  issue 1, volume 6, 2013

Spekulativni pristup institucijama meðunarodnog društva :: [>>>]
Popović, Petar

A Speculative Approach to the Institutions of the International Society :: [>>>]
Popović, Petar

Engleska škola meðunarodnih odnosa predstavlja nepresušni izvor u proučavanju meðunarodnoga društva i njegovih institucija. U ovome radu spekulativnim načinom analiziraju se tri institucije: rat, ravnotežu snaga i meðunarodno pravo, kako bi se ukazalo na dosadašnja „znanstvena“ ograničenja konvencionalnog razumijevanja tih pojmova (koja su velikim dijelom bila uvjetovana realističkim poimanjem meðunarodnog društva). Namjera ovoga članka je ukazati na postojanje univerzalnih načela koja čine jedinstvenu kulturu meðunarodnog, odnosno danas „globalnog“ društva. U prvom dijelu rada razmatra se koncept rata, odnosno oprečnost realističkog i tradicionalnog poimanja te institucije. U drugom dijelu proučava se instituciju ravnoteže snaga kao dio tradicije koja je podrazumijevala nadreðeni vertikalni odnos spram horizontalnog. U trećem dijelu članka analizira se meðunarodno pravo koje svoju bit crpi iz tradicije univerzalnoga prirodnog prava. Putem brojevne analogije ukazuje se na svevremensko značenje univerzalnih načela u pozadini navedenih institucija, koje je vestfalski konsenzus interesa subjektivizirao i partikularizirao.
keywords: Engleska škola  Hedley Bull  meðunarodno društvo  rat  ravnoteža snaga  meðunarodno pravo  prirodno pravo  vestfalski sustav 

The English School of International Relations represents an infinite source for the ongoing research of the “international society” concept. The paper speculatively examines three international society institutions: war, balance of power and international law; in order to indicate contemporary “scientific” (mostly realist) limitations to the terminological understanding of the international society concept. The goal of the article is to highlight the existence of specific universal principles that represent a unique culture of international society, presently better known as the “global” society. In the first part, the article discusses the institution of war, and the contrast between contemporary realist and traditional perception of the institution. The second part discusses the balance of power institution, namely the traditional approach to its superior vertical and inferior horizontal principles. The third part examines the institution of international law, which draws its essence from the universal principles of natural law tradition. By applying a numerical analogy, the article indicates the importance of universal principles as essential for understanding of the contemporary meaning of the above mentioned institutions.
keywords: English School  Hedley Bull  international society  war  balance of power  international law  natural law  Westphalian system 

Teorija „demokratskog mira“: put prema graðanskom ratu. studija slučaja Iraka :: [>>>]
Zgurić, Borna

Democratic Peace Theory: A Path Towards Civil War: The Case of Iraq :: [>>>]
Zgurić, Borna

Autor smatra kako liberalna paradigma demokratskog mira ima problema u objašnjavanju meðunarodne stvarnosti. Demokratizacija nužno ne vodi prema miru, već potiče ratove, prvenstveno u smislu „pravednih ratova“ s ciljem svrgavanja autoritarnih režima. Takoðer, pokazuje se kako demokracije ipak ratuju meðusobno. Tome su posebno sklone mlade demokracije. Autor posebno naglašava kako demokratizacija može voditi u graðenske ratove. Primjer Iraka pokazuje kako je umjesto mira, demokratizacija dovela do nasilja unutar države što je proizvelo novu nesigurnost za čitavu regiju. Američki ciljevi u Iraku bili su razoružanje Iraka, rat protiv terorizma, širenje slobode, demokracija te uvoðenje slobodnog tržišta. Meðutim, niti jedan od ciljeva nije ostvaren. Irak je bio razoružan već 1991, dok je tek američkom invazijom na Irak omogućen ulazak Al Kaidi. Posljednja tri cilja, koji ujedno predstavljaju i stupove teorije demokratskog mira, takoðer nisu ostvareni, već je Irak završio u graðanskom ratu.
keywords: liberalna demokracija  Immanuel Kant  teorija demokratskog mira  graðanski rat  Irak 

The author suggests that the liberal paradigm of democratic peace is problematic in explaining the international reality. Democratization does not necessarily lead toward peace, but quite the contrary, induces wars, primarily in the sense of “just wars” with the aim of toppling down authoritarian regimes. Also, the paper shows that democracies do go to war with each other. Young democracies are especially inclined to do so. The author strongly emphasizes that democratization can lead to civil wars. The case of Iraq shows how, instead of peace, democratization lead to violence within the state, which produced new security issues for the whole region. American goals in Iraq were disarming Iraq, war against terror, the spreading of freedom and democracy, and introducing the free market. However, none of these goals were achieved. Iraq was already disarmed in 1991, while the American invasion made Al Qaida’s entrance to Iraq possible. The last three goals, which also represent the pillars of the democratic peace theory, were also not achieved. Instead, Iraq entered a civil war.
keywords: liberal democracy  Immanuel Kant  democratic peace theory  civil war  Iraq 

Od tajnog do javnog: moć elitnih organizacija: simbolička moć i korporativna diplomacija :: [>>>]
Juričević, Marin; Obućina, Vedran

From the Secret to the Public: The Power of Elite Organizations: Symbolic Power and Corporative Diplomacy :: [>>>]
Juričević, Marin; Obućina, Vedran

Staleški redovi i samoprozvani redovi stoljećima su dio tihe diplomacije te pokazuju iznimnu otpornost na promjene. Staleški redovi temelje se na povijesnom legitimitetu, a samoprozvani su redovi rezultat demokratskih promjena u Američkoj i Francuskoj revoluciji. Njihova moć u društvu predmet je brojnih znanstvenih i kvaziznanstvenih rasprava i studija, od kojih mnoge koriste pojam tajnih društava. Upotrebljavajući metode korporativne diplomacije i osobnog lobiranja, ove elitne organizacije uspjevaju nametnuti svoju utilitarnu i simboličku moć u politici, gospodarstvu i kulturi. Primjeri Malteškog reda i slobodnih zidara (primjeri Hinkovića, Zanelle, Kerenskog i Brianda) pokazuju nam kako se kroz društvene mreže širi utjecaj elita. Moć organizacija počiva na pojedinicima, a legitimnost na suverenosti i buržoaziji. Trajna povezanost pojedinaca za organizaciju često odreðuje djelovanje u drugim društvenim i političkim sferama.
keywords: korporativna diplomacija  simbolička moć  utilitarna moć  elitne organizacije  Malteški red  slobodni zidari  lobiranje 

Chivalric orders and self-styled orders have been part of silent diplomacy for centuries and show remarkable resilience to change. Chivalric orders are based on historical legitimacy, while self-styled orders are a result of democratic change brought by the American and French Revolution. Their power in society is a research topic of many scientific and quasi-scientific discussions and studies, many of which use the term of secret societies. Using the methods of corporative diplomacy and personal lobbying, these elite organizations have success in implementing their utilitarian and symbolic power in politics, economy and culture, Examples of the Order of Malta and Freemasons (Hinković, Zanella, Kerenski and Briand) shows us how the elite spreads its influence through social networks. The power of these organizations lies in individuals, while its legitimacy rests on sovereignty and bourgeoisie. The permanent affiliation of individuals with the organization often determines their activities in other social and political spheres.
keywords: corporative diplomacy  symbolic power  utilitarian power  elite organizations  Order of Malta  Freemasons  lobbying 

Značajke francuskog sudjelovanja u misiji UNPROFOR-a 1992.-1995. :: [>>>]
Filipović, Vladimir

The Characteristics of the French Involvement in the 1992-1995 UNPROFOR Mission :: [>>>]
Filipović, Vladimir

U radu se razmatraju odreðene značajke sudjelovanja francuskih vojnika u misiji Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine s ciljem odgovora na pitanje motiva francuskih kreatora politike da dobrovoljno pošalju vojnike unutar misije Ujedinjenih naroda. Fenomenu se u članku pristupa na temelju postavki neorealistične škole meðunarodnih odnosa, posebno mirovnih misija, koja motive država za sudjelovanjem u mirovnim misijama gleda kao borbu za vlastite interese. Istražuju se dostupni povijesni izvori, dokumenti i tisak, pomoću kojih se nastoje rasvijetliti zamršeni odnosi velikih sila i meðunarodnih organizacija.
keywords: Francuska  UNPROFOR  Domovinski rat  rat u Bosni i Hercegovini  vanjska politika  mirovna misija 

This paper discusses some characteristics of the involvement of French troops in the United Nations Mission in Croatia and Bosnia-Herzegovina from 1992 to 1995. It addresses the question of motives of French policy makers regarding their decision to voluntarily send troops to partake in the United Nations mission. The subject matter is analyzed from the perspective of the neorealist school of international relations. Particularly, this means that peacekeeping mission are seen as motivated by the participating country’s own interests. The paper explores the available historical sources, documents and newspapers, through which it seeks to shed light on the intricate relations of the great powers and international organizations.
keywords: France  UNPROFOR  war in Croatia  war in Bosnia-Herzegovina  foreign policy  peacekeeping 

Modeli kompetencija za društvo znanja :: [>>>]
Račić, Marta

Competency Models for a Knowledge-Based Society :: [>>>]
Račić, Marta

Kompetencije, ishodi učenja kao i kurikulumski pristup, ključne su teme i pitanja na području nacionalnog obrazovanja koje dominiraju pedagoškom teorijom i stvarnošću od početka procesa pristupanja Europskoj uniji. Kako političkom uvjetovanošću, tako i nužnim društvenim procesom europeizacije, obrazovne politike djeluju i mijenjaju okvire nacionalnog obrazovnog sustava. Stoga postoji potreba da se utvrde osnovne kompetencije koje su potrebne društvu i pojedincu, a kojima bi se odgovorilo na potrebe i zahtjeve suvremenih globalizacijskih promjena. Obrazovanje za odreðene modele kompetencija, postaje glavni zadatak kurikulumske politike na svim razinama obrazovanja. Cilj ovoga rada je utvrditi koji bi osnovni modeli kompetencija na razini visokoga obrazovanja bili u skladu s europskim razvojnim potrebama na putu prema društvu znanja, s obzirom da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji nacionalni kompetencijski standard. Polazište su bile generičke kompetencije koje podrazumijevaju sposobnost organiziranja, planiranja, voðenja i upravljanja složenim projektima, timski rad i informatičke vještine. Postavljeni modeli kompetencija nužno sadrže navedene vještine uz dodatno: cjeloživotno učenje, sposobnost umrežavanja, višejezičnost i interkulturalnost te djelovanje prema osnovnim društvenim vrijednostima.
keywords: kompetencije  ishodi učenja  kurikulum  kurikulumski pristup  društvo znanja 

Competencies, learning outcomes and curriculum approaches are very important in the field of national education, and they are dominant in pedagogical theory and reality since the beginning of the EU accession process. Educational politics act and change the national educational system under the influence of the politics and the necessary social process of Europeanization. Thus, there is a need to establish basic competencies necessary for the society and individuals, and that they keep up with the necessities and demands of the modern global changes. Knowledge competencies education becomes a major task of the curriculum politics on each and every level of education. The aim of this paper is to establish which basic competency models at the tertiary education level in Croatia would fulfill the European development needs since the national competency standard which would lead to a knowledge based society has still not been established. Generic competencies include organizational, planning, leadership, managerial and information skills as well as the ability to manage projects and work in a team. In addition to the necessary competencies mentioned above, the models established in this paper also include life-long learning, networking, multilingualism, interculturalism and social responsibility.
keywords: competencies  learning outcomes  curriculum  curriculum approach  knowledge-based society 

4. EMES-ova meðunarodna istraživačka konferencija o socijalnim poduzećima: ako ne za profit, za što? i kako? :: [>>>]
Vidović, Davorka

4th EMES International Research Conference on Social Enterprise: If Not for Profit, for What? And How? :: [>>>]
Vidović, Davorka

Izvješće sa skupa

Conference Report

Jasna Plevnik, Stjepan Mesić i Ljubo Jurčić: Kina na Balkanu :: [>>>]
Zgurić, Borna

Jasna Plevnik, Stjepan Mesić i Ljubo Jurčić: Kina na Balkanu :: [>>>]
Zgurić, Borna

Prikaz knjige

Book Review

Dario Nikić Čakar: Prezidencijalizacija političkih stranaka :: [>>>]
Raos, Višeslav

Dario Nikić Čakar: Presidentialization of Political Parties :: [>>>]
Raos, Višeslav

Prikaz knjige

Book Review