CONTEMPORARY issues
sign in | sign up | forgot username or password?

Current issue

suvremene TEME / CONTEMPORARY issues  issue 1, volume 12, 2021

Što je sve film? :: [>>>]
prof. dr. sc. Hrvoje Turković
U radu se sažeto daju jezgrene teorijske odrednice filma, odnosno
audiovizualnog djela i područja, one koje su relevantnim orijentirima
pogodne za empirijska istraživanja. Prvo, filmsko djelo je ograničena
tvarna pojava u ljudskom okružju, njome se može baratati i prema
njoj nekako životno odnositi. Drugo, posrijedi je tehnološki temeljena
izrađevina, koja je uvjetovana tehnologijom i uvjetuje popratni razvoj i
razradu tehnike za svoje potrebe. Treće, film se izrađuje kako bi potakao
i razrađivao reakcije u ljudi, i to mu je temeljna uporabna svrha. Četvrto,
tehnološko vladanje izrađivanjem omogućuje kontrolirano izrađivačko
modeliranje gledateljevih doživljaja, pa je film, utoliko, epistemološkomodelotvornom
izrađevinom. Modeliranje podrazumijeva dva tipa
komunikacijskog sudjelovanja: izrađivači adresiraju potencijalne
ili stvarne gledatelje, ali i gledatelji međusobno (kao publika) dijele
iskustva gledanja činjenicom da su izloženi filmskoj izrađevini,
njezinim modelotvornim poticajima. Peto, sve je to prethodno ujedno
i društveno-kulturni čin, film crpi iz okružujuće kulture i njezinim je
čimbenikom. Šesto, film je u svim svojim aspektima društven i utoliko
je neizbježno društveno organizacijski i institucijski podržan.
keywords: filmsko djelo  filmska tehnologija  epistemologija filma  ontologija filma  filmska kultura 
Haters vs. lovers on Facebook: Sentiment analysis of user’s comments :: [>>>]
Milica Vučković, PhD
Relying on the idea that the Internet and social media may increase citizens’ political engagement,
this paper tries to answer what is the dominant sentiment of comments that users leave on the
Facebook fan pages of politicians in power. To answer this question, first the auto-code sentiment
analysis of nearly 44,000 comments posted on the Facebook fan page of former US president
Barack Obama was conducted. Secondly, content analysis was conducted on 2,411 comments
posted on former Croatian president Ivo Josipović’s Facebook fan page. The results of auto-code
sentiment analysis showed that examined comments in Obama’s case were mostly neutral and
positive, while negative sentiment was the least represented in Obama’s case. The results of content
analysis in the Croatian case revealed that the dominant sentiment of all comments was also
positive. Finally, it was revealed that the response rate in both cases was zero, what tells us that
Obama and Josipović used Facebook only for top-down communication, while the interactive
potential of Facebook was neglected.
keywords: Barack Obama  Facebook  interactivity  online participation  sentiment analysis 
Analiza verbalne komunikacije i usporedba pobjedničkih govora posljednja tri predsjednika Republike Hrvatske :: [>>>]
Stana Odak Krasić, Valentina Pavlović
Javni govor državnika oduvijek je fokus analize i tema razmišljanja
stručnjaka, ali i medija i građana, pogotovo ako se radi o javnoj
komunikaciji najviših državnih instanci. Moderno govorništvo i teorije
javne komunikacije u konstantnoj su promjeni, a nove tehnologije
rapidno ih vode k oplemenjivanju novitetima, no i k njegovanju već
ustaljenih standarda. Analiza verbalne komunikacije predsjednika
država često je srž istraživanja te se u njima nastoje uspostaviti otkloni i
prakticiranja standarda i preporuka, dok se u komparativnim analizama
nastoje uvidjeti distinkcije i sličnosti govora na tim funkcijama. Upravo
je predmet ovoga rada analiza verbalne komunikacije pobjedničkih
govora posljednja tri predsjednika Republike Hrvatske, a cilj mu
je komparacija i analiza sadržaja govora. Analizama je zaključeno
da postoje otkloni i nedostaci svakog pojedinog govora, no ne u
svim stavkama, ali i prednosti svakog govornika te vještine i znanja
implementirani u realizaciju govora.
keywords: analiza  verbalna komunikacija  predsjednik Republike Hrvatske  pobjednički govor 
Proces zamjene hrvatske kune eurom i očekivani utjecaj na gospodarska kretanja :: [>>>]
Vesna Cvitanović, Petra Širanović
Zadatak rada je istražiti tijek operacionalizacije procesa zamjene
hrvatske kune eurom i utvrditi realne mogućnosti Republike Hrvatske
za ispunjavanje četiri obvezna Kriterija nominalne konvergencije.
Cilj je rada usmjeren na potvrđivanje hipoteze da će uvođenje eura
donijeti pozitivne promjene životnog standarda hrvatskih građana,
kvalitetnu platformu za uspješnije poslovanje gospodarskih subjekata
i pozitivan trend ukupnih makroekonomskih pokazatelja. Korištenjem
sekundarnih izvora podataka, javno dostupnih službenih publikacija
i analizom internetskih izvora te primjenjujući metode komparacije,
sinteze i indukcije, došlo se je do najvažnijih rezultata istraživanja:
za Hrvatsku postoji realna mogućnost ostvarenja sva četiri Kriterija
nominalne konvergencije: stabilnosti cijena, održivosti javnih financija,
stabilnosti tečaja i konvergencije dugoročnih kamatnih stopa i da 2023.
godine uđe u europodručje. Porast životnog standarda građana, blagi
rast cijena, uklanjanje valutnih rizika, smanjenje troškova zaduživanja,
poticanje međunarodne razmjene, povećanje stranih ulaganja te brži
gospodarski rast i razvoj prednosti su koje će Hrvatskoj donijeti zamjena
hrvatske kune eurom.
keywords: euro  Europska unija  europodručje  HNB  gospodarstvo 
Percepcija generacijskih razlika u poslovnom ponašanju pripadnika generacija X i Y :: [>>>]
Ana Pećanić, doc. dr. sc. Irena Miljković Krečar
Pregledom postojeće literature moguće je zaključiti kako se
karakteristike i sklonosti pojedinih generacija bitno razlikuju, što dovodi
do nesporazuma u poslovnoj komunikaciji. U ovom radu ispitano je 144
zaposlenika, pripadnika generacije X i Y radi utvrđivanja preferiranih
oblika komunikacije i učestalosti međusobnih nesporazuma. Također
ispitana su međusobna viđenja po različitim elementima radnog
ponašanja, deriviranih iz prijašnjih istraživanja. Rezultati pokazuju
visoko međusobno slaganje pripadnika generacije X u percepciji
generacije Y, većinom u smjeru koji sugeriraju prijašnja istraživanja. S
većinom se takvih percepcija slaže i najveći dio ispitane generacije Y,
no s vidljivo manjim stupnjem međusobnog slaganja. Pronađene su i
razlike u preferiranim oblicima komunikacije, pri čemu generacija X
preferira više usmenu komunikaciju, s čime je moguće povezati i nalaz
kako ta generacija rjeđe doživljava komunikacijske nesporazume, nego
generacija Y.
keywords: generacija X  generacija Y  komunikacijski nesporazumi  generacijske razlike  preferirani oblici komunikacije 
Institucionalni ustroj i formulacija politike srednjeg strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj: preliminarna analiza :: [>>>]
Nikola Buković
Ovaj rad predstavlja preliminarno testiranje eksplanatornog modela
formulacije, a onda i razvoja institucionalnog ustroja politike srednjeg
strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj. Nalazi su bazirani na analizi
literature i devet dubinskih, polu-strukturiranih intervjua s istraživačima
i stručnjacima koji se bave akterima ključnim za formulaciju ove politike
(odgovorna tijela središnje države, županije, političke stranke, udruge
poslodavaca i sindikati). Prvi dio nalaza obuhvaća analizu obilježja
svake skupine aktera, dok su u drugom dijelu ispitani konkretni elementi
eksplanatornog modela. Temeljna teza ove analize, kako tijela središnje
države predstavljaju pozicijski najmoćnije aktere čiji je primarni cilj
zadržati kontrolu odlučivanja o pitanjima financiranja, sadržaja učenja
te standarda provedbe; uz periodičku spremnost na inkrementalne
ustupke koji ne ugrožavaju tu bilancu, nalazi djelomično utemeljenje
u nalazima. Točnije, nalazi idu u prilog prvom dijelu argumenta prema
kojem akteri središnje države imaju najveću pozicijsku moć, ali ne
i drugom prema kojem moraju koristiti aktivne strategije očuvanja
vlastite pozicije.
keywords: strukovno obrazovanje  ustroj  akteri  formulacija politike  institucije 
Odnosi s javnošću u hrvatskim neprofitnim organizacijama na primjeru udruga osoba s invaliditetom :: [>>>]
Ivana Kučina, dr.sc. Krešimir Dabo
U Hrvatskoj se razvoj društveno odgovornog ponašanja odvija vrlo
sporo. Stoga je glavni cilj neprofitnih organizacija iznaći rješenja
za socijalne probleme koje državne strukture nisu pravovremeno
detektirale, dok je njihova misija podrška društvu (uglavnom
marginalnim skupinama), jačanju humanosti i volonterstva i podizanju
svijesti javnosti o društveno relevantnim pitanjima. Ovaj rad bavi se
odnosima s javnošću u neprofitnim organizacijama na primjeru udruga
osoba s invaliditetom. Cilj rada je definirati odnose s javnošću, objasniti
što su to neprofitne organizacije i udruge osoba s invaliditetom u
Hrvatskoj te analizirati odnose s javnošću u hrvatskim udrugama osoba
s invaliditetom na temelju ankete. Rad je podijeljen u dva dijela. Prvi dio
daje teoretski pregled odnosa s javnošću u neprofitnim organizacijama,
definira što su to udruge osoba s invaliditetom u Hrvatskoj te pruža
teorijski i pravni okvir. Drugi dio je istraživanje i sastoji se od prikaza
stavova i mišljenja zaposlenika o odnosima s javnošću u udrugama
osoba s invaliditetom i analize dobivenih podataka putem ankete.
keywords: udruge osoba s invaliditetom  neprofitna organizacija  odnosi s javnošću  odnosi s medijima 
Zašto liberalizam nije uspio? :: [>>>]
Patrick Deneen
Patrick Deneen
Zašto liberalizam nije uspio?
Verbum, Split, 2020., 231 str.